Promovisana knjiga Aleksandra Novačića

Promocija knjige "Si Đinping-Kineski san" autora Aleksandra Novačića, dugogodišnjeg novinara Tanjuga u Pekingu održana je 14. marta 2019. godine u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.

Knjiga govori o usponu Si Đinpinga, predsjednika NR Kine, promjenama u ovoj zemlji u prošlom, ali i ovom vijeku. Knjiga inače, sadrži i lični pečat autora koji je bio svjedok mnogim događajima koji su ispisali savremenu kinesku istoriju.

Životni put Si Đinpinga obilježile su velike nade pedesetih godina prošlog vijeka, mračni događaji šezdesetih, pobjeda razuma sedamdesetih, te vrtoglavi ekonomski i društveni napredak osamdesetih, navodi se u uvodu knjige.

Si je došao na čelo Kine nakon što je ona već postala druga svjetska sila, s ambicijom da je preobrati u vodeću snagu svijeta. Knjiga govori o tome koliko se Kina posljednjih godina promijenila i šta njena dramatična promjena znači za svijet.

"To nije klasična biografija Si Đinpinga, predsjednika Kine. To je priča i o njemu i o njegovom životu, ali više priča o Kini, o savremenoj Kini, o njenim problemima i o putevima daljeg razvoja, o dilemama, o odnosima sa svijetom", kazao je Novačić.

Na promociji svoje knjige, Novačić je naveo i da ekonomski projekat „Jedan pojas, jedan put“ predstavlja alternativu sadašnjem svjetskom poretku i da nudi saradnju od obostrane koristi partnera, bez političkih ili ideoloških uslova.

Organizatori ovog predavanja su Konfucijev institut i Fakultet bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci.

Biografija Aleksandra Novačića

Aleksandar Novačić je novinar sa petnaestogodišnjim iskustvom dopisnika iz Pekinga. Diplomnirao je političke nauke na Univerzitetu u Beogradu. Niz godina je radio u jugoslovenskoj novinskoj agenciji TANJUG i agenciji Beta. Bio je dopisnik iz Kine i za agenciju Fonet, listove Borba, Naša Borba, Večernje novosti, Nova Makedonija i nedjeljnik NIN.

U Kinu je prvi put kao dopisnik došao 1976., u godini Velikog tangšanskog zemljotresa, smrti Mao Cetunga, hapšenja „Četveročlane bande“ i kraja Kulturne revolucije. Od tada je iz prve ruke izvještavao o procvatu „Kineskog proljeća“ i bio je među prvim stranim dopisnicima koji su posjetili „zatvorene“ kineske provincije i zone prvih ekonomskih reformi.