Navigacija

SR1-26 - Socijalna pedagogija

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Socijalni rad
Naziv Socijalna pedagogija
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
SR1-26 izborni 3 2P + 1V 4.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Nema uslova
Ciljevi izučavanja predmeta
Cilj izučavanja predmeta je upoznavanje studenata sa širim pojmovima i područjima djelovanja socijalne pedagogije, sa disocijalnim pedagoškim pojavama, njihovim tretmanom i prevencijom, osposobljavanje za razumjevanje holističke socijalne uslovljenosti pedagoških pojava, kao i osposobljavanje za rad i istraživanje u oblasti socijalne pedagogije.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Nakon odslušanog predmeta studenti bi trebali steći slijedeće kompetencije: poznavanja (temeljnih znanja o socijalnoj pedagogiji kao naučnoj disciplini), razumijevanja (različitih oblika poremećaja u ponašanju djece i mladih, procesa njihove stigmatizacije, marginalizacije i isključivanja, kao i mogućnosti socijalnopedagoškog rada s njima). procjenjivanja (uticaja socijalnog okruženja na pojavu pojedinih poremećaja u ponašanju djece i mladih, kao i praktičnog socijalnopedagoškog djelovanja u pogledu rane intervencije i detekcije takvih poremećaja, te tretmana i naknadne podrške za takve pojedince, grupe i zajednice).
Sadržaj predmeta
1. Pojam, značenje, predmet i savremena određenja socijalne pedagogije 2. Osnovni pojmovi u socijalnoj pedagogiji 3. Socijalna pedagogija u sistemu društvenih nauka, odnos pedagogije i drugih srodnih nauka 4. Istorijski razvoj socijalne pedagogije u Evropi 5. Savremeno shvatanje socijalne pedagogije 6. Teorije socijalne pedagogije 7. Savremeno shvatanje etiologije poremećaja u ponašanju 8. Odnos društva prema osobama s poremećajima u ponašanju kroz istoriju 9. Prikaz različitih vrsta poremećaja u ponašanju i njihovo razumjevanje 10. Socijalno okruženje i poremećaji u ponašanju 11. Društveni kontekt disocijalnog ponašanja mladih u tranzicijskim društvima 12. Upoznavanje sa vaspitnim i drugim pristupima kojima se neželjeno ponašanje djece i mladih usmjerava ka društveno prihvatljivim modelima ponašanja 13. Vrijednosne komponenete socijalnopedagoškog poziva 14. Kompetencije, funkcije i područja praktičnog djelovanja socijalnih pedagoga 15. Praktična ograničenja i dalji razvoj socijalne pedagogije
Metode izvođenja nastave
Predavanja i vježbe sa interaktivnim učenjem. Interaktivno učenje po grupama. Prikazivanje video meterijala i dokumentarnih filmova. Seminari iz literature. Pisani seminarski radovi. Usmeni komentari i kraće prezentacije na času. Konsultacije.
Literatura
  1. Macanović, N. (2020). Socijalno neprilagođeno ponašanje djece i adolescenata. Banja Luka: Centar modernih znanja.
  2. Knežević-Florić, O. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Novi Sad:SPD Vojvodina
  3. Macanović, N. (2014). Kriminogena inficiranost učenika. Banja Luka. Udruženje nastavnika i saradnika Univerziteta u Banjoj Luci.
  4. Pleh, V., Suljagić, S., Suljagić, A. (2020). Opseravcija i dijagnostika ličnosti maloljetnih prestupnika u krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), aktivnog učešća u istraživačkom radu (do 5 bodova) i prisustva nastavi i vježbama (do 5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Kolokvij Kolokvij je pismeni test koji se izvodi u toku semestra. Nastavnik ili saradnik će na početku semestra bliže objasniti način izvođenja i termine kolokvija. Studenti su obavezni pisati kolokvije i za one koji, iz bilo kog razloga, ne pristupe kolokviju, smatraće se da ga nisu položili i dobiće nula (0) bodova, u skladu sa Odlukom o praćenju i vrednovanju rada studenata u školskoj 2013/2014. godini. Aktivnost Bodove na aktivnost student može steći na osnovu učešća u israživanju koje će biti sprovedeno u toku semestra. Na osnovu učešća i urađenih analiza i izvještaja može steći od 0 do 5 bodova na aktivnost. Završni ispit Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova.