Obilježena decenija Globalnog trezora sjemena

Prof. dr Gordana Đurić, direktorica Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjoj Luci i dr Marina Antić, menadžer Banke gena Republike Srpske, učestvovale su na obilježavanju desetogodišnjice Svalbard globalnog sjemenskog trezora.

Na ovom skupu koji je održan u Norveškoj u mjestu Longyearbyen na Svalbardu  26. i 27. feburara 2018. godine okupili su se depozitori i partneri iz cijelog svijeta na proslavi 10 godina postojanja Globalnog sjemenskog trezora Svalbard.

Proslava desetogodišnjice je počela svečanom ceremonijom, koja se sastojala iz dodavanja sjemena svih depozitora u kamen temeljac trezora - stakleni cilindar, koji je prvi put napunjen sjemenjem u znak obilježavanja odluke iz 2006. godine o izgradnji Globalnog sjemenskog trezora na Svalbardu, koji je sada smješten u muzeju Svalbard.

Inače, ovaj Samit je svečano otvorio norveški ministar poljoprivrede i hrane Jon George Dale, koji je zatim sa generalnim sekretarom Nordijskog savjeta ministara Dagfinn Høibraten prvi dosuo u cilindar sjeme norveško / nordijskog porijekla.

Nakon njega su svi ostali prisutni predstavnici depozitora banki gena širom svijeta pozvani da dodaju sjemena iz svojih država. Đurićeva i Antićeva, dosule su u cilindar i sjemena očuvana i sakupljena sa područja Republike Srpske. 

''Pored svečanog dijela obilježavanja desetogodišnjice trezora, ovo je takođe bila prilika za sve učesnike koji su uključeni u različite metode očuvanja i održivog korišćenje germplazme poljoprivrednih biljaka da diskutuju o tome kako da se ojačaju veze i komplementarnost ovih strategija očuvanja - kako bi se optimizirali napori za očuvanje i istovremeno podsticalo održivo korišćenje biljnih genetičkih resursa'', kazali su iz Instituta za genetičke resurse.

Kako dalje navode dok Globalni sjemenski trezor u Svalbarda nudi mogućnost za čuvanje sigurnosnih kopija sjemena koja se čuvaju u bankama gena širom svijeta, ova ex situ konzervacija je samo jedna od nekoliko metoda za očuvanje biljnih genetičkih resursa za hranu i poljoprivredu.

U toku dana prof. dr Gordana Đurić i dr Marina Antić učestvovale su u organizovanim predavanjima i diskusijama na temu ''Interakcije između metoda očuvanja i sistema'' gdje se između ostalog diskutovalo o tome koje će korake preduzeti FAO kako bi se jačale veze i komplementarnost između ex situ i  in situ konverzacije (Irene Hoffman FAO, sekretarijat Komisije za genetičke resurse za hranu i poljoprivredu), jačanje kontinuuma između očuvanja i korišćenja genetičkih resursa za prilagođavanje klimatskim promjenama (Ahmed Amri, ICARDA).

Održana su predavanja i na temu krio - konzervacije i moguće interakcije sa programima koje koriste druge metode konzervacije biljnih genetičkih resursa (Ann Tutwiler, Bioversity), pristup istraživača, oplemenjivača i farmera biljnim genetičkim resursima (Kent Nnadozie International Treaty on Plant Genetic Resources for Food and Agriculture, FAO), iskustvima i saradnji između poljoprivrednih proizvođača i banki gena na primjeru medicinskog i aromatičnog bilja u Švajcarskoj (Jean-Marc Genevay Bassins Distillery ), te iskustvima farmerskih zajednica u Nepalu u očuvanju i korišćenju poljoprivrednog biodiverziteta (Pitambar Shrestha LI-BIRD).

Radni dan je završnen panel diskusijom ''Kako nahraniti rastuću populaciju u uslovima klimatskih promjena kroz unapređenje očuvanja i korišćenja biljnih genetičkih resursa''.

Unošenje kutija u trezor

U poslijepodenevnim časovima predstavnici više od 20 zemalja depozitora sjemena, među kojima su i prof. dr Gordana Đurić Marina Antić posjetile su Svalbard Globalni sjemenski trezor gdje je na upriličeno svečano unošenje zapečaćenih sjemenskih kutija u trezor. 

Na kraju dana, organizovan je prijem čiji je domaćin bio norveški ministar za hranu i poljoprivredu Jon Georg Dale.

Drugi dan Samita nastavljen je predavanjima. Predavanje je održao Kim Holmén, direktor Norveškog polarnog instituta, na temu klimatskih promjena na Arktiku. Detaljan izvještaj je dostupan na ovom linku https://www.nordgen.org/en/svalbard-global-seed-vault-celebrated-by-representatives-from-all-around-the-world/

Učešće profesorice Đurić na panelu

Profesorica Đurić je 25. februara učestvovala je na panelu Međunarodne savjetodavne komisije za Globalni sjemenski trezor Svalbard.

Ovom prilikom su predstavljeni članovi i posmatrači komisije, diskutovalo se o mandatu Međunarodne savjetodavne komisije kao i o tome na koji način članovi komisije mogu biti ambasadori Globalnog sjemenskog trezora Svalbard.

Predstavljene su informacije o desetogodišnjoj aktivnosti, Informacije o upravljanju i aktivnostima trezora, Status projekta rehabilitacije, Strategije deponovanja sjemena, Strategije za najbolje korišćenje medija i javnog interesa u sjemenskom trezoru, uključujući mogući doprinos Međunarodne savjetodavne komisije.

Na sastanku su prezentovane smjernice rada ovog tijela, a gdje je rečeno da će Komisija biti u funkciji Savjetodavnog tijela norveškom ministarstvu za hranu i poljoprivredu za pitanja politike, menadžmenta i rada Glogalnog sjemenskog trezora.

Inače, od 2017. godine prof. dr Gordana Đurić član je Međunarodne savjetodavne komisije za Globalni sjemenski trezor Svalbard.

Komisija se sastoji od najviše sedam članova iz zemalja depozitora u Svalbard trezor.

Svi članovi su eksperti iz svojih oblasti, a predlažu ih Norveški centar za genetičke resurse (Nordic Genetic Resource Centre - NordGen),  Global Crop Diversity Trust i Ministarstvo za hranu i poljoprivredu Norveške.

Važna uloga za budućnost

Deset godina nakon što su norveški premijer Jens Stoltenberg i pokojna dobitnica Nobelove nagrade za mir dr Vangari Maathaiom, donijeli prvu kutiju sjemena u Globalni trezor sjemena, banke gena širom svijeta su nastavile da deponuju duplikatne kolekcije sjemena za sigurno i dugotrajno skladištenje na Svalbardu.

Gledajući u budućnost, genetička raznovrsnost ovih sjemena imati će važnu ulogu u omogućavanju poljoprivredi da se u dolazećim godinama uspješno suoči sa klimatskim promjenama, te na taj način osigura bezbjednost hrane za buduće generacije.

Genetička različitost naše prošlosti je zaista važna za našu zajedničku budućnost.