Navigacija

SR20-39 - Mentalno zdravlje i socijalni rad

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Socijalni rad
Naziv Mentalno zdravlje i socijalni rad
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
SR20-39 obavezan 7 2P + 2V 6.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
nema uslovljenosti nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta
Cilj predmeta Mentalno zdravlje je da studenti ovladaju osnovnim saznanjima o karakteristikama, dinamici nastanka i razvoja mentalnih poremećaja, da prepoznaju osobe u riziku i da se upoznaju sa ulogom socijalnog rada u zaštiti i unapređenju mentalnog zdravlja.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Na osnovu usvojenih znanja o mentalnom zdravlju i mentalnim poremećajima, studenti će biti osposobljeni za razumijevanje uzroka koji dovode do poremećaja mentalnog zdravlja i teškoća u psihosocijalnom funkcionisanju pojedinaca i grupa, za pravovremeno prepoznavanje mentalnih poremećaja i za preduzimnje adekvatnih mjera i usluga u oblasti socijalnog rada. Studenti će biti upoznati sa ulogom socijalnog radnika i centra za socijalni rad u zaštiti prava i interesa lica sa mentalnim poremećajima.
Sadržaj predmeta
1. Mentalno zdravlje, mentalni poremećaji, mentalna higijena; 2. Savremeni teorijski pristupi u određenju pojmova mentalnog zdravlja i mentalnih poremećaja, modeli u određenju pojmova mentalnog zdravlja i mentalnih poremećaja; 3. Značaj mentalnog zdravlja, zaštita i unapređenje mentalnog zdravlja, prevencija; 4. Osnovne kategorije mentalnih poremećaja, klasifikacija mentalnih poremećaja; 5. Mentalni poremećaji djece predškolskog uzrasta; 6. Mentalni poremećaji djece školskog uzrasta; 7. Mentalni poremećaji adolescenata; 8. Mentalni poremećaji odraslih; 9. Poremećaji bračnih i porodičnih odnosa; 10. Djeca bez roditeljskog staranja; 11. Djeca sa smetnjama u razvoju; 12. Zaštita i unapređenje mentalnog zdravlja u zajednici (modeli); 13. Koordinisana briga u mentalnom zdravlju i socijalni rad; 14. Uloga socijalnog rada u zaštiti i osnaživanju korisnika, socijalno uključivanje i participacija korisnika (individualno planiranje); 15. Zakon o zaštiti lica sa mentalnim poremećajima
Metode izvođenja nastave
Predavanja i vježbe, interaktivna nastava, rad u malim grupama.
Literatura
  1. Vidanović, I., i Kolar, D. (2008). Mentalna higijena. Beograd: Linea.
  2. Lakić, B. i sar. (2013). Koordinisana briga u mentalnom zdravlju. Banja Luka: Medicinski fakultet. Str: 25-37
  3. Dimitrijević, A. (2005). Predgovor. U: Dimitrijević, A. (ur.). Savremena shvatanja mentalnog zdravlja i poremećaja. ZZUNS. Beograd. Str. 7-22.
  4. Zakon o zaštiti mentalnog zdravlja
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Provjera znanja će se vršiti tokom semestra u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, završnim ispitom u vrijeme redovnih ispitnih rokova Predispitne obaveze se sastoje iz dva (2) kolokvijuma (po 20 bodova) i redovnog i aktivnog pohađanja predmeta (10 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Završni ispit se obavlja u pravilu usmeno. Na završnom ispitu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 5o bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50).