MK-7 - Komuniciranje sa javnostima
Specifikacija predmeta | ||||
---|---|---|---|---|
Tip studija | Akademske studije drugog ciklusa | |||
Studijski program | Novinarstvo i komunikologija | |||
Naziv | Komuniciranje sa javnostima | |||
Akronim | Status predmeta | Semestar | Fond časova | Broj ESPB |
MK-7 | obavezan | 2 | 4P + 2V | 7.0 |
Nastavnici | ||||
Nastavnik (predavač) | ||||
Nastavnik/saradnik (vežbe) | ||||
Uslovljnost drugim predmetima | Oblik uslovljenosti | |||
Upisan II semestar | ||||
Ciljevi izučavanja predmeta | ||||
Studenti se upoznaju sa stručnim i teorijskim pristupima u odnosima sa javnošću (OSJ), odnosno organizacijskom komuniciranju s različitim javnostima u savremenom društvenom okruženju. U svjetlu rasprave o pojmu i fenomenu javnosti, razmatraju se i pojedine društvene javnosti, te ciljevi, osobine i načini komuniciranja sa takvim javnostima. Rasprava tematizuje pojedine komunikološke pristupe, teorije i modele u OSJ. Razmatraju se i ključne oblasti u OSJ, poput svakodnevnog i strateškog komuniciranja s javnostima, odnosa s društvenom zajednicom, kriznog komuniciranja, te političkih OSJ, javne diplomatije i međunarodnih OSJ. Studenti se upoznaju i sa ulogom komunikacijskih istraživanja i kampanja, specifičnosti odnosa s javnošću u društvenim medijima, te etičkim i pravnim pitanjima i dilemama u OSJ. Studenti identifikuju i analiziraju primjere moralnih i nemoralnih odnosa s javnošću, kao i komunikacijske planove, kampanje i složenije žanrove i poruke u OSJ. | ||||
Ishodi učenja (stečena znanja) | ||||
Student(ica/kinja) treba da se upozna sa složenijim stručnim i teorijskim temama, pristupima i problemima u odnosima s javnošću. Nakon pohađanja predmeta, studentima je jasna struktura i geneza komuniciranja s javnostima, stručni pristupi rješavanju i ostvarivanju pojedinih strateških zadataka i ciljeva u odnosima s javnošću, kao i najvažniji aspekti teorije u odnosima s javnošću. | ||||
Sadržaj predmeta | ||||
1. Uvod u predmet i upoznavanje s nastavnim programom predmeta 2. Konceptualizacija odnosa s javnošću (OSJ) 3. Istorijska geneza odnosa s javnošću: rodonačelnici odnosa s javnošću; Dekonstrukcija istorije i teorijskog poimanja OSJ 4. Teorijska konceptualizacija javnosti i odnosa s javnošću 5. Temeljna pitanja i gradivni elementi; Oblikovanje, izgradnja, opažanje i održavanje organizacijskog identiteta i ugleda 6. Masovni, novi i društveni mediji u OSJ 7. Strateško upravljanje i komuniciranje; Organizacijski OSJ i integrisano tržišno komuniciranje 8. Lični OSJ i društvene mreže 9. Komuniciranje sa zajednicom i društvena odgovornost; Građansko komuniciranje s javnošću – udruženja građana 10. Odnosi s javnošću i demokratija; Politički odnosi s javnošću 11. Međunarodni odnosi s javnošću/javna i kulturna diplomatija 12. Krizno komuniciranje 13. Istraživanja i kampanje u OSJ 14. Etička i pravna pitanja i dileme u OSJ 15. Završna rasprava | ||||
Metode izvođenja nastave | ||||
Nastava na predmetu će se izvoditi predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, čitanjem zadanih materijala, članaka i studija, istraživanjem teorijskih pitanja i pisanjem predispitnih obaveza. Ovo je stručno-teorijski predmet koji pretpostavlja da student, između ostalog, samostalno istražuje i izučava teme iz programa, odnosno čita zadane materijale. | ||||
Literatura | ||||
| ||||
Oblici provere znanja i ocenjivanje | ||||
Provjera znanja će se vršiti tokom semestra, u vidu kolokvija i drugih predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova) i nekoliko kratkih zadataka ili radova na zadanu temu (do 10 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Kolokviji se izvode pismeno, u dva navrata tokom semestra. Završni ispit obavlja se pismeno i usmeno i sastoji se od završnog seminarskog rada (25 bodova) i razgovora o radu i predmetnoj materiji (25 bodova). Završni ispit nosi najviše 50 bodova. |